U Nizozemskoj se, u usporedbi s 1990. godinom, emisije stakleničkih plinova (CO₂, metan i helij) moraju smanjiti za 49 % do 2030. godine i za 95 % do 2050. godine. „Nizozemski kupci poljoprivrednih proizvoda također se zalažu za to, jer se mogu istaknuti proizvodima s nižim ugljičnim otiskom“, kaže Frank Waijers, direktor Duynie Feed Netherlands. „Ugljični otisak proizvoda postaje dio ‘dozvole za proizvodnju’ i stoga argument za kupnju. Kupci traže od stočara da pruže uvid u ugljični otisak mlijeka i mesa. Na taj način mogu dokazati da isporučeni proizvodi imaju manji utjecaj na okoliš.“
Waijers očekuje da će ekološki proizvedeni proizvodi u budućnosti postizati više cijene. Za neke proizvode, poput mlijeka, poboljšanje ugljičnog otiska već sada rezultira višim cijenama.
Analiza proizvoda
Kako bi pomogla stočarima da smanje ugljični otisak mlijeka i mesa, tvrtka Duynie ispituje sve svoje nusproizvode u pogledu utjecaja na okoliš. „Započeli smo s često korištenim nusproizvodima: prešanom pulpom, pivskim tropom, ostacima krumpira, krumpirovim ljuskama i prethodno prženim krumpirićima. Ostali nusproizvodi mogu uslijediti“, kaže Waijers.
Proizvode je analizirala tvrtka Blonk Consultants, specijalizirana za zaštitu okoliša, održivost, prehranu i zdravlje. Utjecaj na okoliš mjeri se analizom životnog ciklusa (LCA). LCA analize izračunavaju se prema međunarodno priznatim pravilima definiranima u PEFCR (Product Environmental Footprint Category Rules) i GFLI (Global Feed LCA Institute). Ova metoda izračunava utjecaj proizvoda na okoliš uzimajući u obzir korištenje zemljišta, eutrofikaciju, iscrpljivanje podzemnih voda, čestice u zraku, zakiseljavanje i klimatske promjene.
„Ugljični otisak poljoprivrednih proizvoda predstavlja zbroj emisija stakleničkih plinova, izraženih kao ekvivalenti CO₂. Istraživanja Duynie pokazuju da analizirani nusproizvodi imaju niži ugljični otisak od nutritivno usporedivih stočnih smjesa“, objašnjava Waijers.
Viša cijena za PlanetProof mlijeko
Prve kutije mlijeka s certifikatom On the way to PlanetProof pojavile su se na policama supermarketa krajem 2018. godine. Mljekari koji isporučuju PlanetProof mlijeko dobivaju višu cijenu od svojih kupaca.
Kako bi se dodijelio ovaj certifikat, nizozemski sustav ‘KringloopWijzer’ (KLW) izračunava ugljični otisak jednog litra mlijeka. „Mljekarski sektor prednjači u nagrađivanju smanjenog ugljičnog otiska“, kaže Michel de Haan, voditelj projekta u Wageningen Livestock Research. „KLW izračunava emisije metana, helija i ugljičnog dioksida na razini gospodarstva, kako na farmi, tako i izvan nje, uključujući LCA analizu.“
Praktične mjere
Stočari mogu smanjiti svoj ugljični otisak na sljedeće načine:
- Poboljšanjem učinkovitosti hrane
- Povećanjem proizvodnje mlijeka po kravi
- Povećanjem proizvodnje krmiva po hektaru
- Poboljšanjem kvalitete krmiva
„Hranjenje travom s nižim sadržajem NDF-a i kukuruzom s više škroba pomaže smanjiti emisije metana. Više mlijeka proizvedenog iz krme također pomaže, budući da koncentrati imaju veći ugljični otisak od krmiva“, kaže Robert Meijer, voditelj marketinga i komunikacija za preživače u ForFarmers.
Meijer objašnjava da se ekološki ciljevi ponekad mogu sukobiti. „Kako biste dobili više proteina s vlastitog zemljišta, potrebno je imati veći udio trave u obroku. No, kako bi se smanjile emisije amonijaka i ugljični otisak, učinkovitije je povećati udio kukuruza.“
Prema njegovim riječima, uključivanje vlažnih nusproizvoda može biti opcija. „Treba imati na umu da sušenje hrane također troši energiju i time povećava ugljični otisak. Međutim, ne mogu svi stočari prijeći na korištenje nusproizvoda, jer nisu svi obroci za to prikladni. Osim toga, tržište nusproizvoda ovisi o ponudi, a dostupna količina je ograničena.“
Baze podataka o ugljičnom otisku stočne hrane
„Nizozemske tvrtke za stočnu hranu već više od deset godina razvijaju sustave za izračunavanje utjecaja poljoprivrednih proizvoda na okoliš“, kaže Henk Flipsen, direktor nizozemske udruge industrije stočne hrane (Nevedi).
Nevedi je sastavio popis koji prikazuje ugljični otisak sirovina za stočnu hranu i nusproizvoda. To pomaže savjetnicima za prehranu i stočarima da odaberu smjesne hrane i nusproizvode s nižim ugljičnim otiskom, smanjujući tako ekološki utjecaj mlijeka i mesa.
No, jedna nacionalna baza podataka nije dovoljna, smatra Flipsen. „Ugljični otisak svih sirovina za hranu za životinje iz cijelog svijeta trebao bi biti naveden u jedinstvenoj bazi podataka, temeljenoj na usklađenim, standardiziranim i valjanim pravilima izračuna. To će povećati pouzdanost izračuna i omogućiti usporedbu između sirovina s manjim i većim utjecajem.“
Global Feed LCA Institute (GFLI) osnovan je 2019. godine i radi na međunarodnoj bazi podataka o hrani za životinje. Ona već sadrži podatke iz cijele Europe, Kanade i SAD-a te analize LCA za 1500 sirovina za hranu za životinje. U narednim godinama, baza podataka bit će proširena s LCA analizama više od 15 000 sirovina, dodatno specificiranih prema podrijetlu.
„GFLI baza podataka postat će međunarodni standard za izračunavanje obroka s obzirom na utjecaj na okoliš“, zaključuje Flipsen.
Izvor: Boerderij.nl