U Holandiji emisija gasova sa efektom staklene bašte (CO₂, metan i helijum) mora biti smanjena za 49% do 2030. godine i za 95% do 2050. godine u poređenju sa 1990. godinom. „Holandski kupci poljoprivrednih proizvoda takođe insistiraju na ovome jer se mogu izdvojiti proizvodima sa manjim ugljeničnim otiskom“, kaže Frank Waijers, direktor Duynie Feed Netherlands. „Ugljenični otisak proizvoda postaje deo ‘dozvole za proizvodnju’ i samim tim argument za kupovinu. Kupci traže od stočara da pruže uvid u ugljenični otisak mleka i mesa kako bi dokazali da isporučeni proizvodi imaju manji uticaj na životnu sredinu.“
Waijers očekuje da će ekološki prihvatljivo proizvedeni proizvodi u budućnosti dostizati više cene. Za određene proizvode, poput mleka, poboljšanje ugljeničnog otiska već rezultira višim cenama.
Analiza proizvoda
Kako bi pomogla stočarima da smanje ugljenični otisak mleka i mesa, kompanija Duynie analizira sve svoje nusproizvode u smislu uticaja na životnu sredinu. „Započeli smo sa često korišćenim nusproizvodima: presovana pulpa, pivski trop, ostaci krompira, krompirove ljuske i prethodno prženi krompirići. Mogući su i drugi nusproizvodi u budućnosti“, kaže Waijers.
Proizvode je analizirala konsultantska firma Blonk Consultants, specijalizovana za zaštitu životne sredine, održivost, ishranu i zdravlje. Uticaj na životnu sredinu meri se analizom životnog ciklusa (LCA). LCA analize se izračunavaju prema međunarodno priznatim pravilima definisanim u PEFCR (Product Environmental Footprint Category Rules) i GFLI (Global Feed LCA Institute).
„Ugljenični otisak poljoprivrednih proizvoda predstavlja zbir emisija gasova sa efektom staklene bašte, izražen u ekvivalentima CO₂. Istraživanja kompanije Duynie pokazuju da analizirani nusproizvodi imaju niži ugljenični otisak od nutritivno sličnih stočnih hraniva“, objašnjava Waijers.
Viša cena za mleko PlanetProof
Prvi kartoni mleka sa sertifikatom On the way to PlanetProof pojavili su se na policama supermarketa krajem 2018. godine. Mlekari koji isporučuju mleko PlanetProof dobijaju višu cenu od svojih kupaca.
Za dodelu ovog sertifikata, holandski sistem KringloopWijzer (KLW) izračunava ugljenični otisak jednog litra mleka. „Mlekarski sektor prednjači u nagrađivanju smanjenog ugljeničnog otiska“, kaže Michel de Haan, vođa projekta u Wageningen Livestock Research. „KLW izračunava emisije metana, helijuma i ugljen-dioksida na nivou farme, kako na samoj farmi, tako i izvan nje, uključujući LCA analizu.“
Praktične mere
Stočari mogu smanjiti svoj ugljenični otisak na sledeće načine:
- Povećanjem efikasnosti ishrane
- Povećanjem proizvodnje mleka po kravi
- Povećanjem proizvodnje stočne hrane po hektaru
- Poboljšanjem kvaliteta stočne hrane
„Ishrana travom sa nižim sadržajem NDF-a i kukuruzom sa više skroba pomaže smanjenju emisija metana. Takođe, više mleka proizvedenog iz stočne hrane je korisno, jer koncentrati imaju veći ugljenični otisak od krme“, kaže Robert Meijer, menadžer marketinga i komunikacija za preživare u kompaniji ForFarmers.
Prema kompaniji Duynie Feed, količina nusproizvoda će se povećavati, jer proizvođači biogoriva i prerađivači hrane u severozapadnoj Evropi šire svoje kapacitete. „Ovo je region u ekspanziji zbog stabilnosti, povoljne klime, plodnog zemljišta i visokog nivoa znanja među poljoprivrednicima i partnerima u lancu snabdevanja“, objašnjava Waijers.
Baze podataka o ugljeničnom otisku stočne hrane
„Holandske kompanije za proizvodnju stočne hrane razvijaju sisteme za izračunavanje uticaja poljoprivrednih proizvoda na životnu sredinu već više od deset godina“, kaže Henk Flipsen, direktor holandskog udruženja stočne hrane (Nevedi).
Nevedi je sastavio listu koja prikazuje ugljenični otisak sirovina za stočnu hranu i nusproizvoda. To pomaže nutricionističkim savetnicima i stočarima da odaberu smešnu hranu i nusproizvode sa nižim ugljeničnim otiskom, čime se smanjuje ekološki uticaj mleka i mesa.
Međutim, jedna nacionalna baza podataka nije dovoljna, kaže Flipsen. „Ugljenični otisak svih sirovina za stočnu hranu širom sveta trebalo bi da bude zabeležen u jedinstvenoj bazi podataka, zasnovanoj na usklađenim, standardizovanim i validnim računskim pravilima. To će povećati pouzdanost izračuna i omogućiti tačnije poređenje između sirovina sa manjim i većim uticajem na životnu sredinu.“
U 2019. godini osnovan je Global Feed LCA Institute (GFLI), koji radi na međunarodnoj bazi podataka o stočnoj hrani. Ova baza podataka već sadrži podatke iz Evrope, Kanade i SAD-a, kao i LCA analize za 1500 sirovina za stočnu hranu. U narednim godinama baza podataka će biti proširena sa više od 15.000 LCA analiza sirovina, dodatno kategorizovanih prema geografskom poreklu.
„GFLI baza podataka postaće ključni međunarodni izvor za izračunavanje stočne hrane u pogledu ekološkog uticaja“, zaključuje Flipsen.
Izvor: Boerderij.nl